Procjena funkcionisanja učenika
Udruženje psihologa Crne Gore (UPCG) realizuje Program „Osnažimo se za ono što život nosi“- Program za psihološku podršku učenicima i nastavnicima.
Cijeneći nalaze analitičkog istraživanja sprovedenog s ciljem da se ispita uticaj Covid 19 na rad psihologa u školi i dobije okvir podrške stručnim saradnicima, nastavnicima i učenicima, a samim tim bazirajući rad na dokazima, proistekla je potreba da se koncipira Protokol. Njime se vrši procjena aktuelnog socio-emocionalnog i razvojnog funkcionisanja učenika. Kroz Protokol će se notirati akademski, razvojni status učenika, prepoznati nihove potrebe i u odnosu na to se definisati očekivane promjene, raditi na njihovim adaptacionim, socio-emocionalnim i kompetencija za mentalnu dobrobit, kako bi se u budućnosti uspješnije suočavali sa životnim izazovima i krizama.
Protokol smo osmislili da bi na jednom mjestu sistematizovali sve neophodne podatke i olakšali rad. Osnovna svrha je da pomogne da uvidimo potrebe učenika na način da ih opserviramo, propratimo, analiziramo i sagledamo njihove potrebe, a zatim osmislimo načine podrške. Namijenjen je stručnim saradnicima (na prvom mjestu psiholozima) i nastavnicima koji rade s učenicima da bi zajedno mogli da doprinesu razvoju učenika u kriznim i post kriznim periodima.
Protokol se u svojoj formi fokusira na to da se iz ponašanja identifikuje kako učenik funkcioniše u oblastima koje se odnose na njegove: a) Emocije; b) Interakciju, i Komunikaciju; c) Ponašanje; d) Kogniciju (Učenje)
Protokol sugeriše da se ponašanje objektivno sagleda i definiše – kako tačno izgleda: kako dijete reaguje, koje emocije ispoljava, kako uči, kako se druži, sarađuje, komunicira. Što nam svojim ponašanjem saopštava i na što dijete ukazuje. Kada se i pod kojim okolnostima, situacijama ponašanje dešava, koja mu je svrha (što mu prethodi, što mu je posljedica), koliko traje, da li i koliko često se ponavlja.
Podatke o procjeni su dostavili školski psiholozi. Jedan broj je sproveo procjenu na osnovu opteg utiska o uticaju Covid 19 na zapaženo funkcionisanje učenika. Posebno je korisno što smo dobili i primijenjenu ček listu u odnosu na pojedine učenike, tako da smo dobili mogućnost poređenja I evaluacije opšteg utiska koleginica.
U Uputstvu za popunjavanje je navedeno da se uticaj pojedinih aspekata procjenjuje tako što se unose brojevi od 1 do 3 I to: 1 – snažno prisutno i negativno utiče na funkcionisanje, 2- uočava se, ali nema značajniji uticaj i ne remeti funkcionisanje, 3 – bez promjena u odnosu na uobičajeno funkcionisanje učenika. Dakle, što je vrijednost pored stavki u tabeli 1 manja, njen uticaj na ponašanje je veći.
Prva Stavka koje se evidentira su iskustva učenika (Grafik 1). Najuočljivije su promjene u ponašanju učenika koji su imali iskustvo gubitka u vrijeme pandemije. Očekivano, najteže iskustvo je gubitak, a najčešće su učenici imali iskustvo odvojenosti, izolovanosti.
Grafik 1 – Iskustva učenika u vrijeme pandemije COVID 19
Posmatrano po područjima funkcionisanja (Grafik 2), procijenjeno je da će najviše posljedica biti u području kognitivnog funkcionisanja.
Grafik 2 – Prosječna procjena uticaja pandemije COVID 19 po oblastima
Posebno se to odnosi na pad motivacije i pažnje i na promijenjenu motivaciju, što, dovodi do pada postignuća i promjene interesovanja (Grafik 3).
Grafik 3 – Prosječna procjena uticaja pandemije COVID 19 po stavkama u oblasti kognitivnog funkcionisanja
Sljedeća oblast u kojoj su zapažene promjene kod učenika su emocije (prosječna vrijednost 2,26), posebno strah, uznemirenost i frustraciona netolerancija (Grafik 4).
Grafik 4 – Prosječna procjena uticaja pandemije COVID 19 po stavkama u oblasti emocija
Kad je u pitanji interakcija i komunikacija (prosječna vrijednost 2,41), narušena druženja i otežana komunikacija su najizrazitije uticale na promjenu ponašanja kod učenika (Grafik 5).
Grafik 5 – Prosječna procjena uticaja pandemije COVID 19 po stavkama u oblasti interakcija, komunikacija, ponašanje
Zanimljivo je poređenje između opšteg utiska koji su dale koleginice I konkretnog posmatranja učenika koje je obavila koleginica u jednoj školi (Grafik 6). Uzorak je mali, tako da je I pouzdanost zaključaka mala, ali se neki trendovi mogu pratiti.
Procjena psihologa je da su najveće štetne posljedice po radne navike, a konkretna iskustva s učenicima (narandžasti stubići) pokazuju da je najviše narušena motivacija za rad kao I čitanje, pisanje, računanje.
Grafik 6 – Poređenje prosječnih procjena uticaja pandemije COVID 19 u oblasti kognicije
Obje grupe se slažu da je strah emocija koja je izazvala promjene u ponašanju učenika. Konkretno iskustvo i procjena učenika pokazuje da je ravnodušnost vrlo uočljiva i da je druga na rang listi emcija koje će ostaviti negativne posljedice. Moguće je da učenici teško verbalizuju emocije, tško mogu da imenuju svoja osjećanja, te se zato stiče utisak da su ravnoušni.
Grafik 7 – Poređenje prosječnih procjena uticaja pandemije COVID 19 u oblasti emocija
Slaganje između dvije grupe u oblasti komunikacije, interakcije i ponašanja je prilično kad je u pitanju komunikacija i interakcija, a razlike su uočljive kad se izdvoji ponašanja (Grafik 8). nijesu uočene sklonosti učenika prema agresivnom ponašanju i neuobičajenom ponašanju, niti iznenadni ispadi.
Grafik 8 – Poređenje prosječnih procjena uticaja pandemije COVID 19 u oblasti interakcija, komunikacija, ponašanje
ZAKLJUČCI
- Chek lista je pogodan instrument za evidentiranje promjena u ponašanju učenika.
- Indikatori su dovoljno osjetljivi da mogu uz ostale podatke iz protokola, poslužiti kao polazna osnova identifikaciju učenika sa kojima treba dodatno raditi na umanjenju posljedica pandemije COVID 19.
PREPORUKE
Chek lista se može primijeniti za učenike pojedinačno, kao i za grupe, ili odjeljenja. Tako dobijamo uvid u funkcionisanje pojedinog učenika i planirati individualne intervencije, ali možemo posmatrati odjeljenske dinamike, planirati grupni rad u takvoj zajednici vršnjaka, ili mjere školske politike
Podaci se unose u Protokol, ukrštaju sa drugim dostupnim podacima I služe kao osnova za donošenje mjera podrške.