Živimo u vremenu kada je nemoguće izbjeći stresogene situacije. Svakodnevno funkcionisanje u ubrzanom životnom tempu, preopterećenost informacijama na dnevnom nivou, kao i različita nepredviđena dešavanja poput gubitaka dragih osoba, posla i sl, a posebno traumatska iskustva, predstavljaju izazove za čovjekovo mentalno zdravlje. Stoga je poželjno preduzeti određene korake u cilju prevencije, unapređenja i očuvanja sopstvenog mentalnog zdravlja. U nastavku su dati neki predlozi za to.
Obratite pažnju na svoje mentalno zdravlje. Povremeno zastanite i zapitajte se: Kako sam ja? Kako podnosim situacije koje mi se događaju? Da li probleme prevazilazim na način koji je po mene funkcionalan ili disfunkcionalan?
Svakog dana uradite nešto lijepo za sebe. Koliko god da ste preopterećeni, sigurno je izvodljivo makar trideset minuta svakog dana da izdvojite za aktivnosti koje vam pričinjavaju zadovoljstvo. Makar to bila šoljica kafe ili čaja koju ćete popiti u miru, stranica pročitanje knjige, neki sitan poklon koji ćete priuštiti sebi…
Provodite što više vremena sa porodicom i prijateljima. Nastojite da budete okruženi ljudima koji su vam bliski i čije vam prisustvo prija. Uzajamna ljubav i podrška bliskih osoba nesporno pomažu u prevazilaženju teških životnih situacija.Ukoliko vam je prisustvo nekih osoba u vašem životu opterećujuće, nastojite da kontakt sa tom osobom održavate onliko koliko to nije ugrožavajuće po vaše mentalno zdravlje.
Zacijelite rane iz prošlosti. Ne postoji osoba koja u svom životu nije patila ili tugovala. Neke probleme je nemoguće zaboraviti i cilj nije da potisnete negativna iskustva iz prošlosti, već da ih prihvatite kao dio sopstvenog iskustva, iako emocija vezano za loša iskustva neće biti pozitivna. Poželjno je da se fokusirate na sadašnja dešavanja, jer tu zaista možete učiniti nešto dobro za sebe, dok ući u vremeplov i vratiti se u prošlost na žalost ne možete.
Nađite vrijeme za odmor i opuštanje. Relaksacija je neophodna nakon umnih i fizičkih napora, kako biste dugoročno bili u stanju da funkcionišete na odgovarajući način. Dajte sebi pravo na odmor bez osjećanja krivice povodom toga.
Obezbijedite sebi kvalitetan i redovan san. Kvalitetan san i dovoljno sna je neophodno za psiho-fizičko zdravlje pojednica. Često usled preopterećenosti obavljamo mnoge aktivnosti na uštrb sna. Nastojite da se to rijetko dešava ili uopšte ne dešava.
Vodite računa o ishrani. Zdrava i redovna ishrava je takođe preduslov dobrog zdravlja, kako fizičkog, tako i mentalnog. Preporuke stručnjaka za ishranu su da se unosi dovoljno tečnosti, da se ishrana što više bazira na voću, povrću, integralnim žitaricama, svježe spremljenom mesu, a što manje na slatkišima, tijestu od prerađenog bijelog brašna i suhomesnatim prerađevinama.
Pola sata svakodnevne fizičke aktivnosti oslobodiće vaše tijelo od stresa. Trening bilo koje vrste, pa makar i obična šetnja stimulišu lučenje sereotonina, poznatog kao hormon sreće. Da ne nabrajamo brojne benefite po cjelokupno zdravlje i jačanje imunog sistema organizama umjerenom fizičkom aktivnošću.
Njegujte svoju kreativnost kroz vaše omiljene hobije. Bilo da ste kreativni ili ne, sigurno imate određene sfere interesovanja čije upražnjavanje ima pozitivan učinak na vase raspoloženje, a pritom pomaže i doživljaju postignuća.
Podijelite svoje misli i emocije sa drugima. Kroz kakve god životne krize, probleme i dileme prolazite, poželjno je da ih podijelite sa bliskim osobama. Sama činjenica da ste ispričali ono što vaš tišti može biti ljekovita. Dugotrajno potiskivanje sopstvenih emocija može biti pogubno po vaše zdravlje. Sa druge strane i sreću i radost se ne ustručavajte da pokažete i podijelite aa drugima.
Potražite pomoć ukoliko primijetite da ne možete sa nečim da se izborite. Ukoliko imate emocionalne probleme čiji intenzitet i trajanje prevazilaze vaše kapacitete prevladavanja, kao i kapacitete vama bliskih osoba, ne izbjegavajte da se obratite stručnjacima iz oblasti mentalnog zdravlja. Ne postoji tema, doživljaj, stanje ili emocija koja je ovim stručnjacima suviše strana ili strašna.
Nadamo se da će vas prethodni predlozi pokrenuti na proaktivni pristup sopstvenom mentalnom zdravlju i pomoći da ga očuvate, poboljšate i unaprijedite.
Milena Raspopović