Na ličnom putu, kroz školovanje prema tržištu rada, mladi postaju svjesni značaja i težine donošenja odluke o izboru budućeg zanimanja, istovremeno se suočavajući sa izazovima koje sa sobom nosi period adolescencije. U ovom periodu mladi stiču osnovne predstave i osjećaje o sebi i svojoj ulozi u životu. Bliskost sa važnim odraslim osobama se zadržava, ali se odnos mijenja u pravcu veće jednakosti na polju autoriteta. Traganje za ličnim identitetom je često praćeno izraženom željom za nezavisnošću od odraslih, prvenstveno roditelja, potom i drugih autoriteta. Iako u ovom periodu vršnjaci imaju veliki uticaj na donošenje odluka, podršku pri izboru zanimanja mladi ipak najviše očekuju od roditelja i nastavnika. Zbog toga je veoma važno da porodica i škola djeluju u pravcu podsticanja mladih da što bolje upoznaju sebe, svoje talente i mogućnosti, kako bi donijeli promišljenu odluku o svom daljem profesionalnom putu.
Sprovođenje profesionalne orijentacije u školama, sa osmišljenim sadržajima i aktivnim metodama rada, ima za cilj da ostvari promjene koje će doprinijeti realnoj i samostalnoj odluci učenika o izboru škole, odnosno zanimanja. Značajne aktivnosti koje škola organizuje u ovom cilju su razne sekcije i druge vannastavne aktivnosti kroz koje nastavnici, (kao i kroz redovnu nastavu), na osnovu sveukupnog praćenja rada učenika, prepoznaju njihove talente, kapacitete i sposobnosti, podstiču ih da rade na njihovom razvijanju i daju sugestije o pravcu profesionalnog usmjeravanja. Stručni saradnici u okviru svog programa rada daju doprinos istom cilju (testovi, savjetodavni rad).
Saradnja srednjih i osnovnih škola se pokazala veoma korisnom, bilo da se ostvaruje kroz manifestacije poput Dana otvorenih vrata i Sajma obrazovanja, ili dogovorenim posjetama osnovnim školama. Učenicima osnovih škola, koji biraju put daljeg obrazovanja, interesantni su organizovani iskustveni susreti sa srednjoškolcima koji su im bliski po godinama i na sličan način komuniciraju. Ovom prilikom učenici srednjih škola predstavljaju prednosti škole koju pohađaju, obrazovne programe koje škola nudi, te specifičnosti praktične nastave. Manifestacija Dan otvorenih vrata daje priliku učenicima završnog razreda osnovnih škola i njihovim roditeljima da posjete srednje škole i u razgovoru sa nastavnicima i učenicima, neposredno dobiju konkretne informacije o obrazovnom programu za koji su zainteresovani, kao i da saznaju koje su sposobnosti poželjne za birani smjer i da se upoznaju sa načinom realizacije praktične nastave. Ovom prilikom se može organizovati izvođenje nekog manjeg praktičnog zadatka, kako bi i sami mogli uzeti učešće i isprobati svoje vještine. Srednje škole ovako daju doprinos u donošenju promišljene i realne odluke učenika osnovne škole o izboru srednje škole, odluke koja je u skladu sa ličnim interesovanjima i sposobnostima učenika, ali i sa zahtjevima škole koju upisuju.
U Informatoru za učenike završnih razreda se nalaze mnoge korisne informacije: predstavljene su oblasti rada, zanimanja u okviru postojećih oblasti rada, kao i poželjne sposobnosti za navedena zanimanja. Takođe su date informacije o srednjim školama i obrazovnim programima unutar svih škola po opštinama u Crnoj Gori.
Korisno je da škole organizuju posjete afirmisanih stručnjka iz raznih oblasti kako bi učenicima predstavili svoje zanimanje i svoj put ka uspješnoj karijeri. Za učenike je to prilika da se bliže upoznaju sa određenim zanimanjem, da neposredno saznaju kako su oni birali profesiju i postali uspješni, a važno je i da uvide koliko su uspješni i profesionalno ostvareni ljudi zadovoljni svojim poslom jer je u skladu sa njihovom ličnošću. Takođe, još je važnije direktno i neposredno upoznavanje sa samim poslom, time suočavanje sa svojim željama, sticanje uvida u to da li je u pitanju želja, mogućnost, potreba, da li je realna, opravdana, izvodljiva, optimalna.
Kako srednje stručne škole omogućavaju učenicima sticanje znanja primjenjivih u praksi, koja će im po završetku školovanja pružiti osnovu za uključivanje na tržište rada, učenicima su u daljoj karijernoj orijentaciji važna zapažanja nastavnika stručnih predmeta o posjedovanju sposobnosti i vještina potrenih za zanimanje za koje se školuju.
Za učenike završnih razreda srednjih škola se organizuju sajmovi obrazovanja na kojima predstavnici fakulteta predstavljaju/promovišu svoje studijske programe. Cilj je da se učenicima, koji završavaju jednu etapu u svom obrazovanju, pomogne da lakše donesu odluku o izboru fakulteta dajući im jasniju sliku o tome šta mogu očekivati nakon upisa na određeni fakultet. Pored informacija koje se nude kroz promotivne materijale, učenici mogu da, u direktnom kontaktu sa predstavnicima fakulteta, saznaju kako izgleda školovanje za njihovo željeno zanimanje, da se upoznaju sa zahtjevima programa i uporede ih sa svojim interesovanjima i očekivanjima.
Pojedini fakulteti iniciraju događaje kao što su organizovane posjete srednjoškolaca, Dani otvorenih vrata i sl. kako bi zainteresovane maturante bliže upoznali sa uslovima studiranja, organizacijom rada fakulteta, kao i mogućnostima kasnijeg zaposlenja.
Realizacija realnih susreta kroz posjete poslodavcima je jedna od bitnih aktivnosti koje organizuju srednje škole kako bi pomogle učenicima u donošenju konačne odluke o profesionalnom izboru. Značaj realnih susreta je u tome što tokom procesa njihovog sprovođenja učenici mogu da dopunjavaju svoja teorijska znanja, a i da ih upoređuju sa konkretnim informacijama. To je dobra prilika da učenici prethodno stvorene predstave o konkretnim zanimanjima, dopune i provjere kroz sticanje uvida u zahtjevnost tog zanimanja. Da bi dobili što konkretniju sliku o zanimanju, dobro je da imaju unaprijed pripremljena pitanja, a ukoliko se jave nedoumice tokom sprovođenja realnih susreta, da ih dopune novim. Ukoliko je moguće, poželjno je uključivanje učenika u sam proces rada, kako bi provjerili svoje vještine i sposobnosti u odnosu na zahtjeve zanimanja.
,,Odrasli ljudi su uspješni u svojim zanimanjima samo ukoliko im ona prijaju, ukoliko su u skladu sa njihovom ličnošću, jer u tom slučaju svaki novi zadatak vide kao izazov i priliku”.[1]
Milana Raičević
[1] Kuda nakon osnovne škole, CIPS