Definicija zdravlja Svjetske Zdravstvene Organizacije glasi: “Zdravlje predstavlja kompletno fizičko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i nemoć”.
Mentalno zdravlja (osim odsustva mentalne bolesti) podrazumijeva stanje dobrobiti gdje je osoba svjesna svojih sposobnosti, može da ostvaruje sopstvene potencijale, nosi se sa svakodnevnim stresom i životnim poteškoćama, bude produktivna i doprinosi društvu.
Na mentalno zdravlje utiču raznovrsni faktori – socijalni, psihološki, biološki i faktori opšteg zdravlja. Pojavom pandemije Covid19, kao realne opasnosti po zdravlje i život, kod većine ljudi se javio strah u različitim oblicima, od reaktivne zabrinutosti za vlastito stanje, brige za zdravlje najbližih, do očaja koji se graničio sa gubitkom kontakta s realnošću.
U cilju zaštite stanovništva donošeni su različiti oblici mjera kako bi se spriječilo širenje zaraze. Najrasprostranjenija mjera je bila socijalna izolacija, koja može uticati kako na fizičko, tako i na mentalno zdravlje.
Imala je ona i pozitivne učinke. Prije svih mogućnost da se provede više vremena sa članovima porodice, te jačanje bliskosti i povjerenja unutar porodice. Zbog više slobodnog vremena ljudi su se mogli posvetiti savladavanju raznih vještina, najmlađi su imali priliku da naprekidno budu sa roditeljima, više se čitalo, gledali se filmovi, kuvala nova i zanimljiva jela…
Međutim, mjere su najčešće doživljavane restriktivno, nerijekto kao atak i teška zabrana. Kako su ljudi društvena bića i kako neposredna komunikacija predstavlja jedan od preduslova za adekvatan razvoj i funkcionisanje, uobičajeni obrasci, navike bili su osujećeni, što je uticalo na promjenu raspoloženja. Sveukupno, tokom izolacije mnogi su ostali bez važnih izvora zadovoljstva, što je doživljavano kao značajan gubitak i bivalo povod za depresivnost. Pokazalo se da život u izolaciji izaziva pojavu anksioznosti, zabrinutosti, uznemirenosti, produbljuje simptome depresije, povećava rizik od konzumacije psihoaktivnih supstanci, suicidalnost, neprihvatljiva ponašanja.
Rezultati istraživanja i analize koje je sprovelo Udruženje psihologa Crne Gore ukazuju da su najčešće zapažene posljedice Covid krize anksioznost i depresivna stanja kod odraslih, a kod djece problemi u ponašanju, socijalizaciji i emocionalnom funkcionisanju.
Da se vratimo početnoj tački ovog teksta – a to je mentalno zdravlje koje vidimo kao stanje dobrobiti, prilika za ostvarenje sposobnosti, potencijala i produktivnost, umijeća upravljanja emocijama, ponašanjem, stresom, poteškoćama, izazovima,
U svakodnevnom životu, stvarnosti kao i psihološkoj praksi stvorila se potreba za novim pristupom. On treba da je kombinacija rada na traumi, krizi, dokazanih praksi u odnosu na iskustva Covid 19, ali i programa za psiho-socijalnu podršku za jačanje ličnih kapaciteta svake osobe koja može učiti i naučiti da radi na sebi i razvije sebe.
Kao prvo sugerišemo dobru, vjerodostojnu, činjeničnu informisanost i prihvatanje struke. Bitna je svijest da kroz slična iskustva prolazi čitavo čovječanstvo.
Predlažemo da svako kome je potrebno pokaže otvorenost za „pogled sa strane” koji pružaju psiholozi. Psiholog je prihvatajuća, ohrabrujuća, objektivna i realna osoba koja razumije i može naučiti tehnikama relaksacije, prevazilaženja stresa, upravljanja emocija, interakcije i komunikacije…
Psiholozi mogu doprinijeti u uvidu i prevladavanju kriznih situacija, jačanju motivacije za rješavanje produžene reakcije na stres. Zatim adaptaciji na novonastale okolnosti, izgradnji socio-emocionalnih vještina. Takođe i prepoznavanju ranih znakova emocionalnog poteškoća i prevladavanju osjećanja zabrinutosti, promjena raspoloženja bespomoćnosti, beznađa. Potom, daljem konstruktivnom upravljanju emocijama i ponašanjem.
Psiholog vodi pojedinca ka uvidu i razvoju ličnosnih snaga, potencijala, produktivnosti, stabilnosti, proaktivnog pristupa rješavanju problema, fleksibilnosti i adekvatnoj adaptaciji na razne okolnosti, njegovanju kvalitetnih međuljudskih odnosa i praktikovanju aktivnosti koje donose radost i zadovoljstvo.
Milena Raspopović